Sign in or 

yuurno www.africadvd1.com
haymedaat moori nate fuuta potten music horeejo dingiral tufnde
tvjokko ndir pulareeje haaranduru e nder fuuta e kummbaaru ooɗo sahaa koy kuurne waalo futankooɓe ngone, waalo ngo ina moƴƴi no feewi sanne tee ko hewaani dañeede e waalo ko ko ɗuum daña hikka, ko dene tee wona sawarewo (denetokoose) alaa ko deneeje mawɗe nofeew dañaa, ɗenganndu ɗaa cukalel wawa ɗumen turlude (joowde) alla e mumen mawnude, makka ko ballo kela jommbaa ngarta, ariko hanaati e wuro ala keerol ko
lowre men eggii too www.mbiimi.com golle men fof patitoon ñoƴƴu e dow www.mbiimi.com on jaraama mbiimi .com mboɗo heewi haalde konngol jaarga walla jaanndu kono soen pirtaani maa wood mo faamaani jaarga walla janndu jaarga ko joom jawdi ndariindi jaanndu ko joom leydi ndemeteendi kono somi haali jaarga mi haala fulɓe fulɓe ko suusɓe deedi hulɓe gacce tedduɓe teddinooɓe welɓe ƴiiƴam. jaarga e jaanndu ko jiiduɓe sago ceeri miijo koɓe banndiraaɓe hodduɓe haɓooɓe .ɓe mbaawa seertude nde wonno ɗo huɗo fuɗata ɗo ko ɗoon gawri dañetee on njaaraama tedduɓe musiɗɗo mon amadou harane ba lollirɗo nebam bonnaani follere.
ardiiɓe afrik ɓe nuunɗaani ɓe. ɓeen bonnu ɓe afrik ɓe peewnaani.
a laa ko kiilni. sowonaa posuuji maɓɓe.
miskineeɓe e ɓenaɗuurni, ɓe njurmaaki. a laa heen fof moɓe ndoondi.
ɓesnguuji afrik ɓe cari. ɓe heen maayo wari. ɓe heen kure mbari. ɓeheen
ñaw e heege wari. ɓeheen ɓerɗe kiri. haɓaande ñaw e baasal
laaɗe ɓe njoli. e nder windere hannde e ɓena cari.
ardiiɓe afrik ɓe nuuɗaani ɓe. ɓeen bonnuɓe afrik ɓe peewnaani.
ngaluuji afrik ɓe njeeyi. kalako dañanoo heen ɓe ɓami.
ñaw e baasal ɗuum afrik ɓe pagani. ñamaale e dow hoore afrik ɓe pawi.
alaa fof moɗe nafi.
doole afrik ɓe keli. jaambareeɓe e annduɓe fof ɓembari.
kuɗol ibraahiima ba njillu kebe umar to leydi muritani waɗi fayiida nofeewi o heɓii jokkondirde e yindirde ardiiɓe pelledimiyankaaku
to nuwaksood, e jaadigal walla ɗoftondiral, kebe e sariif bah en njodiima e jambareembe
ardiimbe pelle, politik hono ibrahiima saar e wondiimbe mum toon to nuwaksoot min njewtiheen ko faati e kodigal leƴƴii muritani
miin kebe mamiyañnoheen e sahaa goɗɗo (winndande men woni koy golle)
kodda ban amnataa jaɓɓam e tufnde pulaar golle ma ina tijja
caggal nde min calmini denndangal banndiraabe e sehilaabe ko weltaare tan faade e sehilmen hono baru ba
golle mawde de o wadata e pulaar miin to bannge am ko huunde mawnde
sabu neddo so liggiima e ngurndam mum foti ko haleede jomum beydo gollude e ngurndam mum
kono annen haal pulaar en en kewaani wallude neddo dariido e nguurndam mum keewden ko daccude ha jomum yaha ngonen e mantude dum
maaya nde ngonen e haalde golle mum . miin e miijo am neddo foti manteede ko e nguurndam mum
on njaraama o ko mussiddo mon hono amadou sangott to mbahe jeeri e jejeengomawɓe hanki mbiyi so wuro weli ko ladde jaara,sabaabu o,ko ladde suri,suuri ,yimɓe e jawdi e kulle nde firtii fof suurtii ,oɗon nganndi hay somi haalaani walla mi sifaaki, yooro firtii ladde ,egginii gure bonnii nguura warii jawdi sarii ɓesngu woppaani kulle gure birninooɗe peeñii ladde hannde ko jeereende hannde wontii waaw ,koɗaa nguura wontii ejeyba wadde faaɗii hannde jaarga alaa jaanndu aanii sabu jalel leydi femmbaani jawdi e juuɗe men wuurtii sak yanii faawru firtiima fof wontii e daartol agaagu hannde tampinii jooni holno mbaɗaten
njettoor mboɗo jogii weltaare e wellitaare yettude on sabu on njanngii binndanɗe am ndokkuɗon heen miijooji mon cuusnuɗon mi ,ndokkuɗon mi ƴiiƴam kesam sibu gadiiɗo ma e suudu fof wiyimaa yaa reeno jaalal hataa buɓɓaade ngañoɗaa waɗde on njaaraama tedduɓe teddinooɓe keɓee calminaali uurɗi umiiɗi ɗo ɓuri woɗɗude e fittaandu am on njaaraama mi weltiima mi weltaniima on onon kala
Pelɓondiral manngal waɗi hakkunde dadiiɓe leydi muritani e banndiiji walla mbiyan saaysayeeɓe tawako wonduɓe, e balle mawɗe nofeewi holɗeene balle ko pelle warkoye en moliiɗe e caggal diine, mbatte hakkillaaji nofeewi won pelle ina molii e caggal diine islaame ina mbiya ko pelle islaama tawa ngona pelle jame, tawa fayndaare mumen ko politik walla leñamleñaagu, ko ɗeene pelle mbambi taƴre delloore e nder leydi muritani e oo sahaa joone ɓe keɓii jaggondirde e balɗe ɓennuɗeɗe haa dañii maayɓe, ndeyuurna haander taawa ko wontoɓe ɓaggii, wona majjeremen jokku
mi salminii denndaangal beltooɗo epulaagu mboɗo yetta ɗo dañnooɓe,fartaŋ,janngude,binndanɗe, am,mbeltii,heen,mbelti-mi.haanjogii-mi,cuusal,jokkude,benndanɗe,am. mboɗowinndi,deftere pulaar,nde, tiitoonde,mum,woni,nguurndam,fuuta, hanki,haaloore,hanki,sifoo,no,waynoo eno,wuurdanoo,ko huunde weeɓaani. sibu winndaaka.mi,haali emayre ɗii sahaaji.demminaare,toɓ-mi toɓaa,pulindaade ndunngu,ndema,awo mi woppaani kulle endiwri. kawle nde ilam darii ehebbere weddii guwi. dabbunde gila waalo jokku helloPikinnaaɓe pindi koy koorka sabu caɗeele diyam gila hanki jamma diyam ala pikin e tariindi mum, topitiiɓe diyam ɓe mbiy caɗeeleɗe ko kuraa woniko alaa, kono ma ɓe mbaɗ heen doolemaɓɓe fof no fonno ha ɓe ngartira ndiyam e lengal pikin, pikinnaaɓe mbiy hay meeri ɓuri mehum hay kaaɗam ɗamɓe njoginooɗam ɓuri waasde njongaade ndiya, eɗen nganndi juulɗo ina hatojini e ndiyam nofeewi,ɗuumnoon kala koɓe mbaawi waɗde yoɓe tiino nofeewi ndiyamɗam arta, k-ɗ bañoowo
demmba jah rok mbalak walla mbiya demmba jah bumbum, gorko mo cilon, so enmbiyyii cilon, eɗen nganndi ko wuro ngohedaani caggal e tarik fuuta; ngarten e demmba jah so wiyaama demmba hakkilaaji ndogata koto njimri e ngamri kono demmba wona yimde e amdetan waɗata, demmba nanato danndu otooji, o monato dawrungol woni (politik) e osahaa
kokku helloLinngeer Rewɓe linngeer mawninii ñalawma rewɓe to linngeere leydi senegaal , ɓe njofiima toɓɓe tati caɗeele ɓurɗe mawnude e nokkuhee ko wayno dewgal waawnere e goɗɗungol fabuya jibinirngo e donnga ndiyam ngoɗɗungal , tobannge njibinirngol pooton
gol mum kowayno won e nokkuuji ma njaha haa raneeru walla sikasoor pittaali jokku hellolefol men kesol yaltii nɓk (dvd) lefol belngo nofeewi
ina woni nder maggol hakkunde demmba njaay ndillaan
e philadephia, e mawninngo jibineede daande leñol ñalde juulde taaske, e hakkunde baaba leñol (mamadu sammba jooɓ murtuɗo) e sukaaɓe haymedaat e jubbannde wuro noksoot. so aɗayiɗi heɓde lefol ngol jokku hellobatu pattamlamu waɗi philadelphia haŋki, ndendinngu ɓaleerɓe leydi muritani
batungu ina noddi ɓaleeɓe muritani naaɓe nde cirŋinto ngam yooltude caaɗeele
nguurnda ɓaleejo e caɗee mum jokku hello
eɗen nganndi,hitaande peccuɗen, ɗum, ko, daawe, joy, holɗeen,? ko demminaa
re, ndunngu, kawle,
dabbunde, ceeɗu, kono,
golle, men, ɓuri, teeŋtude, ndeen, ko, ndunngu, e, dabbunde, so,yahii, haa,
ndunngu, woɗɗii, haa, kawle, mbeeti,..jokku hello jokku, hello
Gonal fulve e pulaar/Fulfulde hannde ndeer Afrik na teskinii sanne, si a laarii mbertoodi duunde Afrik e leyze mum 53, maa a taw zemngal Pulaar/Fulfulde na woodi ndeer leyze sappo e jeenayi, wovve mbii ko leyze noogaas, gila hirnaaqe haa fuznaaqe Afrik, ngal won'di e zemze gozze. Pulaar/fulfulde jiyaa ko e zemze Afrik vurze mawnude. Zuum wazi engal haani wuurneede sabu ngal jiyaa ko e pine Afrik kimmuze, alaa fof darantoozo Afrik so wonaa vivve afrik, te kala mbo daranaaki hoore mum hannde maa o daze o nimsa jaqngo. jokku hello
en pinirii nganumma mawɗo nde keɓɗen kabaaru faljeede lowe nginndi yankooɓe
mawɗe jogiiɗe njuɓɓudi mawdi e taari kaaji e humpito e gaaci, lowe men ɗe
nganndu ɗen, dental pulaar mo ibrahiima lih bagodin, potten mo bele denndi
digiral fulɓe, e pulaartan, e yoolti leñol mo cincinnat. eɗen ñaago geno nde
njiitaten golle ngenndi yonkooɓe, dariiɓe jamma e ñalawma golla naade leño
l yo geno reen ko puɗɗiɗen hoccendaade e lowre denntal pulaar
moliiɓe muritani naaɓe wonnooɓe caggal leydi muritani, yalti nanooɓe ngenndi mumen amdue belaaɗe e ɓu reede doole caggal ndengoni duuɓi sap
po e jeenay caggal ngenndi ,mumen e nano ndiral winndere yuɓɓi naama gartol mumen jokku hellosunaare aduna koweendu jeeri , toɓee tuɗa ɓeeɓa yoora, cey oo kikiiɗe 14/lewru seeɗto hitaande
ngaaari laaw ina jogori waɗde dille mawɗe e nder reedu fuuta e kummbaaru,
ñalɗi pine, ɗi nganndu ɗaa ɓiɓe fuutaŋ kooɓe ina katajini e mumen nofeewi sabu
ŋakkeede juɓɓudi e balle mbaawɗe huuɓnude welnere e nder reedu fuutajokkuhello
20
01 mboɗo jooɗiiayaawo habrirde mboɗo daara haa ooɗo kabaaru yalti tijjaane aan natti mbiy-mi mboɗo yedda, haa o yalti e ayaawo njiymoomi, nganndu-mi oo kabaaru tabitii,
innu-mi alla njoɗii-mi, miijo mboɗo sara, tijjaani aan maayde maa bettii, maayde maa faaynii maayde maa woynii sellinii haalde joofna ko e rokkeede, quraana haalii joofnii,guurɗo fof ko maayoowo, a wayniima a yahii , a yahrii c
ukaaku, a ɗaccii golle e podooje, fayndaare a
yettinaani, a
woppii woondu, a ɗaccii baayeeji, leñol ngol faayii, jaalal a ɗoniino, lomto maa weɓeeɓaan
i, aduna haawaa, ñaldaaka waaldaaka, tinaaka mataaka, tijjaane aan hooti sahre goonga, so jiɗɗo arii, jeyɗo aranii, hoddiro yanii, lajal timmii, heɓii ɗo haaɗannoo, feere wonnde woodataa, a wirniima hannde e gite, gite ɗe kaastaani, ɗo o yiyanoo fof omo softi, ɗo o yiyanoo fof omo ŋarɗi, ɗo o yiyanoo fof omo moosa, darnde maa e leñol maa, yiɗde maa e leñol maa hay gooto humpaani, genndi yankooɓe ndariima, ndesndii golle maa kaayitaaji, haa aduna gasa yejjittaake, senegaal woyiima, afrik suniima, aduna wiyatee ko meeɗii, aduna yettatee ko nattii, tijjaane aan ne
meeɗi,hannde tijjaane nattii, ko nulaalɗo woppataa kala tagoore, yoo alla yurme yaafo maa, juuɗe moƴƴe njaɓɓo maa, toon wona fooftorde maa, aamiin Aamadu haaraan ba
h
welma dagoo, ñebbe mboɗo anndi denɗiraaɓe am jalluɓe e kanhanɓe nani mbiya mi kaar (
hunuko e leydi) gila mi fuɗɗaaki haalde kono tan hikka ñebbe ngalaa e denɗiraagal , kono tan kanhanɓe e jalluɓe wonɓe e ɗanngal ɓe lutaama hikka, ñire; yariŋoŋa, cooke, kodde ñebbe, enh, to bannge gawri samme; ñeduko, sewil, waykono leydi, so tawiino gaccugol wayrii e fuuta hikka koko artata, jooni e oosahaa dowirdindi fof ñamminii ɓe mbattii hiñaade, ɓortaade , lap pude manngo. fuuta hannde ina weli nofeewi ɗuum noon ko yettere allah no feewi. sa bu so fuuta dañii guura ma ustu tedeendi ɗaniyankooɓe k - ɗ - bañoowo
muritani so ɓaleejo yawaama e der muritani ko kañum yawii hoyre mum, sabu so en mbiyaama yo en cuɓo mawɓe joɗotooɓe to suudu sarɗiyeeji cuɓotɗen ko dawakon leƴƴi goɗɗi njiyataa leñol njiyatako lonngere, hayso njehii batu ngala konngol ko nantinooɓe tan pewjata pewjittaake, koko fewja winnda tan tote kaayitaaji yo nantin,. tuukniimi koy batu njaltungu e tele leydi muritani hanki 1/11/2008 e njuɓudi ndi njiimi so leñol gonngol ngol ƴettii konngol haalata koy ɗemngal mum, ɓaleejo so ƴettii konngol haalata koy ɗemɗe goɗɗe taw hay ngaddiin mum laɓaani, tee aan aɗa anndi ɓaleejo koko haɗa jaŋde e nder muritani nanata to wona ɗemngal mum so tawii ko kañum njiɗɗa haaldude ko tagi a haalata ɗemnal mum, ko ɓaleejo nelma toon so aɗa haala ko hanma haalde ɗemngal mum, tee ɓeeɓe njoɗiɗa sara mumen nana kaala ɗe mum ko ɗuum addi yawaare hakkunde men e maɓɓe sabu koy men ɓe njiy, mbatten hakkillaaji e koye men ƴeewen to pergitiɗen ɗo mbaasen ƴeewde to njanɗen ɗo, ɓe nelɗenɓe timmaani. k ɗ bañoowo
nebam bonna follereAMADU HARAAN BAH lollirɗo nebam bonna follere, haymo yiyaani fowru nani ŋuñaali mum nebam bonna follere ko gooto e ngenndi yankooɓe mem pulaar daraniiɗo pulaar, baɗɗo golle tiiɗe e ɗemngal pulaar, oo gorko ko gooto e jaale tammbiiɗe mbildi pulaar, nebam bonna follere ko gorko mo bago e saare hebbiya. nebam bonna follere ina holla weltaare mum mawnde e sukaaɓe dariiɓe ina ngolla golle tiiɗe sabu leñol pulaar, ha tiiŋti e dillooɓe e enternet ko wayno tufnde pulaar (hayedaat), dental pulaar, pulaagu.com, dingiral fulɓe ekn, mboɗo semmbina on e golle ɗe mbaɗaton ɗee ko golle mawɗe wonande leñolgol. njokkee golle so geno ñaawi mami addu ballal-am e fannuuji keewɗi jogiiɗi ngartam e nafoore fayde e golle mon dime daneeje, yo geno reen ɓesgu leñol am on njaraama ma en gartu e golle
demmba jaay (dellaane) demmba jaay ina njogori waɗde njillu monngu e nder![]()
dowlaaji dentuɗi amarik ma o yillo gure keewɗe ko wayno philadelphia (wuro futankooɓe) new york city (ari ndenndi) cincinnati oh (sañnjunattii) menifiis,kolonmboos oh e gure goɗɗe, njillu ngu fuɗɗo too ko e lewru siilo hitaande 2008, ma o waɗ pijirlooji jonɗi e dowlaaji dentuɗi amari gam wiltinde ɓiɓɓe afrik naa e wajaade ɗumen. eɗen nganndi jimɗi demmba ina waɗi loowdi e karallaagal , sabu demmba ko ngenndi yanke mawɗo , guurdam makko fof ko e pulaar o waɗi. omo jeyaa e nalan kooɓe men ɓurɓe ɓadaade baaba leñol hono murtuɗo (mamadu sammba joop) e tijjaani aan, guurndam makko fof koy sara ɗeejaal celluɗe o waɗi, demmba ko jimoow ko mogiyanke omo jeyaa e lefol mogo lolungol e mogooji pulaar ina wiyee polis demmba ko gorko jiɗɗo pulaar jiɗɗo leñol mum jiɗɗo ko waɗata ko. mamin ngartu e winndannde rokkude one ñalɗi e sahaa mo o fijata so genon yamirii on njaraam k-ɗ baru ba
won sukaaɓe afrik naaɓe, njiɗno taƴde maayo haanngo, sabu yiilo yaade dañal,
koɓe 100 neɗɗo, ɓembaynii ko leydi senegaal, yaaɓande orop,
anniya maɓɓe ko ndaartoyde ko dañi. ndewonnoon to men to haymo yiɗɗi liggaade dañata. konotan laawolngo yettaaki. ko renooɓe keeri leyɗeele;
kakkunde afrik e orop njagiɓe, tawi heen ɗiɗo maayi, heddi 98 neɗɗo.
renooɓe keeri ɓe mbiy: ɗannortooɓe laaɗe fayde orop ɓe,
kala 100 heene 45 koy lawol heddoto sabu heege e ɗomka e jangol.
ɗuum noon lamuuji afrik ina poti ndarande ɓeɓɓe afrik gollorɗe mbete ina
kaaɗa afrik mbaasa halkoyaade e jolɗe.
k ɗ mbŋñoowo
guumu gaamalde e nder leydi muritani
leydi muritani hannde ina wondi e dillere mawnde seppooji nana pawndiri,
so mooɓondiral lewru ɓennundu ndu ko cattugol coggu wonno ina foti gasde sabu coggu telliima, kono ɓeydiiko bonde so wonnooko mooɓo ndiral joonikam ko seppo e hoore mum,
holliri won fayndaare wonnde ko wona ustude coggutan, e ɗum joofi dawrungol laamungu:
ko wayno gartugol moliiɓe,e ittude maccungaagu, wonɓe hawranaani ko ɓeen njiɗi dillinde laamungu; mbete ina daña ngoña waasa ɓenninde peeje mum,. wonwiiɓe ala ko lamungu
jooɗi fayde jooni ko haalatan hiilnih, haydara waɗaani ko ɗuum addi dilleɗe. kowaawi heen wonde fof, pulaar wey ko woni yeeso daɗaani gite: k ɗ bañoowo
janooɗo janngoyde no allah rewrete janngina ko cagaagal
ceerno moode kebe.ko koolagel ƴakki aawdi,ceerno totta ngesa yoorem huɗo duulo gawri,
kono ceero aawi huɗɗo jugginii gawri.ponnooɗo haɗde fijirde ko kañuma watti tunngude bawɗi
ooɗo ceerno totta sukaaɓe worɓe e rewɓe yoojanngin ɗumen alquraana ndeke , jaŋde makko ko jaggude sukaaɓe rewɓeɓe omo leldoo e mumen, o jaggaa ko omo wondee e almuudo makko cukalel jaarowo e duuɓe 10 to ñooro laamu nani fawi juuɗe mum e dowmakɓko
nguyka ummoriima to mawɓe jamahakkunde almaami e cukko mum alaato ummii aalto fay so wiyaama almaami ñaamii kalis jamaa, almaami wiy alaa ko cukko mum ñaami, alaato ummi alaato fay, fof ko holaaɓe ngardinaa jama, ko waawi heene wonde fof, kalis jama ñamaama, teeko milyoŋaaji 100 ;hakkunde
almaami e cukko mum. ɗuum noon mbatten hakkile nofeewi e bandiiji moolto tooɓe e diini
ina mbiya ko seernaaɓe walla ko annduɓe diine, saayi saayyeeɓe ɓe ina keewi no feewi,
wonɓe ina ngardoo njiilotoo ko dañal wona allah, sabu hannde saay saay ina faaydee e waliiyu
ɗuuma waɗi ko dakaar hakkunde almaami ratiibu e cukko mum umar jey; almaami wiy koko riddata cukko mum.
podoor
to podoor nder fuuta e kummbaaru, taƴooɓe njanii, toon e nokkuuji jeeyirɗi, kelii, ɗumen ngujjii,
kala ko tawnoo toon. ɗuum waɗii delle mawɗe e nder wuro podoor, ha laamu heƴi heen,
laamu ngu wiy ma waɗhee doole mum no fotir ha yiita waɗɓe ɗee geɗe bonɗe.
ɓe nokkuuji mumen njanaa ɓe kisiima nguyka ka in tolnoo e miliyoŋaaji ɗiɗi; (2.000.000 fc).
tee e batte ɗeɓe ngacci ɗoon ɗe hollitii, eɓe njogii kaɓirɗe timmuɗe, ko ina wallitaɓe e nguyka
kaɓtorɗe e kutorɗe to donngal walla kelgol uddume e ɓale tee eɓe ngondi e njuɓɓundi.
laamungu weddiima laakngal njilaw nde yimɓe ɓee fof ndenndata mbatta hakkilaaji e taƴooɓe ɓe mbete eɓe ngaddee e yeeso lawol ɓiɓɓe leydindi. k ɗ sorsoroondu
mooɓo ndiral
gorko mo mbaañ sammba hono baaba leñol mamadu samba joop (murtuɗo) waɗii mooɓo ndiral to wuro noksoot yeewtidde e banndi raaɓe, ha teeŋti noon e ɓaleeɓe muritani ngonka mum e leydi muritani sabu ko yejjitee hiraande siftoree dawol gesse, tee nana ngoni tan poɓɓee poppee kootee. (biimi ɗuuma ina foti yuurneede so en njiɗii jam laatoo jappeere renndo men , yoowonpotal e nuunɗal e dow ɓiɓɓe leydi ndii fof, yantii nde ɓiɓɓe leydi muritani paamo ndirta e koyye mumen) o weddiima eraango fayde ɓiɓɓe muritani ha teeŋti e ɓaleeɓe leydi ndi nde mbaɗata politik tawo wona puuyka tingi.(mbiimi pollitik ko karallaagal e ƴoƴe e hakkille e peeje, puuyka tigi ko hareeji e ƴattooje , ɗuuma addata ko luure e caɗeele e caru, banndiraaɓe ko murtuɗo haaliko fof nini e men, enen kam hol bonemen, njofiimi ɗo ko fulɓe so wiyaama ngalu mbiyen eɗen njogii, so wiyaama ganndal mbiyen ko enen ɓuri, so jambaragal halaama cikken ko enen njey, keewal mbiɗen ko en ɗiɗaɓo e duunde afrik, ɗuum firti ko en baaba muɗoowo doondi , ƴeew winndere nde fof e yaajje alaa horeejo leydi pullo , kala to njiiɗaa pullo dow ko kuutorngal ko baagal tan. kowonaɗuum ko kala jannguɗo fatiya yimɓe ɗiɗo ndewee mum yejjitii hoyre mum wontii capaato, to ɗemɗe tubokooɓe baawɗo janngude ɓataake fof wontii tubaak holbone gonɗo e men!? k-ɗ sorsoroondu
janngude, ɗemngal mum, e an ndude hoore mum, salo yawaare haasa yonndi naande e feccere goɗɗo mo yiɗa naaɗum ɓamtaare.
ɗem ngal maareene,! ayne aduna hannde o ko: aduna ñaamo ndiral ɗemɗe, saaree naani ngal-ma ñaame majja lomtoo daartol.
ko- mi pullo, mi haalata pulaar a wona ko- mi pullo
. mi janngata pulaar wonko heɗdi
pulaar ko: ɗem ngallam mi haala mbiɗo jala doga haa e nder ɓer ndam>>kalamo mbiiɗaa haalpulaar? seka tummi nanmaa toni elle ko jooni joli<<
neɗɗo waawa ɓamtaade, tawo janngaani ngal mum, janngu ngal-maa hisna ngalu- maa e ɗo -maa e ngal -maa e hono- maa , e ngeɗu-maa.
fooɗa caafe naange ɓamtaare -maa, asa ubba humman binnaagal ɓesngu- maa,
feera yayno gannnde ɓamtaare e nder renndooji--maa, ngal wona jaale tammbiiɗe mbildi ndimaagu- maa,
riddu taal nooji walla coŋgooji ngal- maa
,yiɗ jiɗɗo ngal, fooɗtu paamna-mo welaaka ngal haa yeɗde mum arta e maggal,
oto hamno hoɗdiiɓe maggal sowonaa- mo wiyi, ina ñaaya ngal,
faggoo ganndal pira paccira mbaɗta e maggal, e ngal mooɓti nganndal ina firoo facci roo e kala-- ɗem ngal,
miijo,winndu, ganni- maa, hanki e hannde- maa, mooɓtanaa renndooji arooɓe- maa,
rem huɗo ngesa; ndeena njabeeri-maa; haa wufa wufta haa yooɗe hay- mo wonaaɗo- maa,
e ngal haalo kuɗba juma e nduwawuuji fof e maggal,
mi wona jarɗo jaartodin ɗo komi kiñiiɗo kiñcindii ɗo haa kemmi dakam me maggal,
ɓiŋgel mbii mi, fin ɗemngal-
ma, ina nasabbi -ma, gila a daɗeede e yonta-ma,
oto piggal e puraali keewɗe keewat e galle- maa, yeewtiɗ e ɓesngu- maa, haaɓe teskoo konngu ɗi- maa, so ɓe njiyaani- ma janngo ɓe njeewnu- maa,
so a roo ndii- ma, nganndal oto yunngino no, baangal, yaltin ɗum e jaaynde caafal haa naftoro yontaaji fof, e ngal nganndal,
sen ummaaki e ɗam nguurndam ɗawaaɓe jebbaliiɓe, maa yontaaji janngo ñaawoy en welsindiiɓe,
89 ko; hitaande woyheele wonnoo, hannde so wooteeji njonti ndoŋken hawrude e feere, mbiyen ko men koo ko meere,
haɓe nulay men, ndawa kon seele, eɓe pewjani en toon feere, noɓe naatniri en e mehre,
haa ndonken, naatde jehre, saka keɓen toon manoore,
Ibraa bah haymedaat on njaaraa ma
ɓiɗɗo fuuta. holko funtumaa? haa mbaasaa hoyre-maa, haa mbaasaa pinal-maa, mbaasaa
ɗem ngal-maa,haa mbaasaa renndo-maa, mbaasaa leñol-maa
ɓiɗɗo fuuta holko funtu-maa? haa mbaasaa ɓesngu-maa, haa mbaasaa leydi-maa holko funtu-maa? haa mbaasaa mbaasaa...
jokndiral Email kolangel@yahoo.fr
noddir gel 2674743304ullundu
ullund darinooma, laaci mum ɓenni ɗum ndu wiy laaci ki sotawii ko a keñiiɗo ɓennu!ndaddo e coppi e nguri
ngori inna sikdotonoo e coppi haa ɓe cooynii ndddo ina diirani ɓe. ,baaɗiraakon am, ndogen naattttoyen e nder nguunu men .
yahi haa juuti nde ɓe nganndi ndaddo ɓennii tan ɓe njalti coppi ɗi mbiyi ngori:
kaawo so ko goonga noon, minen a hersinii min hannde: eɗen ngondi ndaddo ara tan ndogen etee aɗa foti nii heewde doole ko goonga o ɓuraani mi doole soko gaño famɗataa : reetaade mbroodi coldi ko e hakkilantaagal jeyaa
ko ngaal hakkilantaagal addani mi fotde no pon mi nii kono ko no mon ni potnoomi.
|
barubah54 |
Latest page update: made by barubah54
, Sep 26 2009, 12:14 PM EDT
(about this update
About This Update
view changes - complete history) |
|
Keyword tags:
radio
More Info: links to this page
|
|
|
S5000384.JPG (JPEG Image - 86k)
posted by barubah54 Oct 12 2007, 1:17 PM EDT
This attachment has no description.
|
|
|
|
S5000306.JPG (JPEG Image - 95k)
posted by barubah54 Sep 3 2007, 5:58 PM EDT
mu
|
|
|
|
S5000310.JPG (JPEG Image - 95k)
posted by barubah54 Aug 28 2007, 10:22 AM EDT
This attachment has no description.
|
|
|
|
2h.jpg (JPEG Image - 57k)
posted by barubah54 Jul 16 2007, 10:59 PM EDT
home
|
|
|
|
S5000221.JPG (JPEG Image - 93k)
posted by barubah54 Jul 5 2007, 1:10 AM EDT
daar foto to mbahe weendu jeeri
|